Treba li zamijeniti amalgamski ispun?

Amalgam se koristi vise od 150 godina za ispune postraničnih zuba. U nekim zemljama poput Švedske, Njemačke, Norveške i Danske je zabranjen. Amalgamski ispun se sastoji od oko 55% žive, 44% srebra i 1% metala u tragovima poput cinka, bakra i kositra. Takav ispun može biti potencijalno toksičan zbog žive, a uz to može izazvati alergijsku reakciju zbog metala bakra.

Dobre karakteristike su otpornost, čvrstoća i lakoća rukovanja ali posjeduje niz loših karakteristika stoga se u modernoj stomatologiji više niti ne koristi. Loša karakteristika i svakako najveći nedostatak je estetika koja ne zadovoljava kriterije moderne stomatologije. Nadalje, amalgamski ispun se veže za zub samo mehanički, a preparacija je znatno veća, takozvana “box form” u odnosnu na kompozitne ispune. Dugoročno oslabljuje zub, uslijed vremena i topline se širi te kod stalnih žvačnih sila ima sklonost tečenja ili pucanja.

Tijekom vremena amalgamski ispuni se troše i ne priliježu uz zub, što uzrokuje nakupljanje plaka i posljedično nastanak karijesa. Sam proces nastanka karijesa pacijent ne osjeća, odnosno osjetit će tek kad dođe do živca što u protivnom znači da su obavezne redovite kontrole i zamjena ispuna ako nisu odgovarajući.

Uklanjanje amalgama nije štetno za zdravlje, a mijenja se isključivo kad rub ispuna ne zadovoljava kriterije, u slučaju nastanka karijesa ili zbog estetskih razloga.