Njega zubi tijekom trudnoće: Što očekivati?

Dobra oralna higijena, zdrava prehrana i redoviti pregledi doktora dentalne medicinea su važni i za trudnicu i za dijete. Važno je tijekom trudnoće obratiti pozornost na oralnu higijenu. Pranje zubi dva puta dnevno i čišćenje međuzubnog prostora međuzubnim četkicama, trebali bi biti dio dnevne rutine. Dodatno možete koristiti i vodicu za ispiranje usta. Tijekom trudnoće povećava se rizik od razvoja karijesa, gingivitisa, parodontitisa, epulisa, dentalne erozije, odontogene bolesti, ptijalizma i povećane pomičnost zubi. 

Tijekom trudnoće hormonalne promjene u tijelu žene, mogu utjecati na zdravlje zubi i usne šupljine. Više razine estrogena i progesterona mogu povećati osjetljivost desni na bakterije koje stvaraju plak. To može dovesti do upale desni poznate kao gingivitis (krvarenje desni, oticanje i bol). Smanjena količina sline u ustima  može povećati rizik od razvoja karijesa. Hormonalne promjene također mogu smanjiti učinkovitost imunološkog sustava, povećavajući rizik od afti i razvoja bakterijskih infekcija u ustima. Stoga, unosite dovoljno tekućine (vode) ili pokušajte ispirati usta alternativnim proizvodima, koji sadrže ksilitol. U slučaju jakih jutarnjih mučnina, uključujuci i povraćanje, kiseli sadržaj želuca može oštetiti zube. Tada se preporuča pričekati oko pola sata nakon povraćanja, prije nego što operete zube, kako ne biste dodatno oštetili zubnu caklinu. Umjesto toga, možete isprati usta vodom ili upotrijebiti tekućinu za ispiranje usta bez alkohola. Prehrana  slatkim, slanim i kiselim namjernicama  može imati posljedice na zdravlje zubi i usne šupljine. Konzumiranje previše slatkiša i slanih grickalica može povećati rizik od razvoja karijesa i drugih problema sa zubima. Kisela hrana i pića poput citrusa, rajčice, kiselog kupusa i limunade nagrizaju zubnu caklinu, što može dovesti do osjetljivosti zuba i smanjene čvrstoće zuba. Stoga, važno je pridržavati se pravilne prehrane koja sadrži dovoljne količine hranjivih tvari poput kalcija, vitamina D i fosfora koji su neophodni za zdrave zube i kosti. 

Doktor dentalne medicine ima važnu ulogu u održavanju oralnoga zdravlja trudnice i informiranju o najčešćim promjenama koje se događaju u oralnoj šupljini tijekom trudnoće. Posljedice neliječenja infekcije u usnoj šupljini tijekom trudnoće nadilaze moguće rizike od upotrebe lijekova, stoga nije opravdano nepotrebno odlaganje dentalnih zahvata i liječenja u trudnoći. Terapija bolnih i upalnih stanja radi olakšavanja boli i kontrole infekcije provodi se neovisno o stadiju trudnoće, a elektivne zahvate potrebno je planirati u razdoblju od 14. do 34. tjedna trudnoće, kada su najsigurniji za majku i dijete, a složenije protetske i estetske zahvate potrebno je odgoditi za vrijeme nakon porođaja. Radiološku dijagnostiku treba ograničiti samo na hitna stomatološka stanja i ako je takva pretraga doista nužna. Prilikom stomatoloških zahvata bol treba svesti na minimum kako bi se izbjeglo štetno djelovanje boli na vegetativni živčani sustav.

Loše zdravlje zubi u trudnoći povezano je s preeklampsijom, prijevremenim porodom, malom porođajnom težinom i bebama koje imaju povećani rizik od karijesa. Iako se prečesto zanemaruje, oralna zdravstvena njega važan je dio prenatalne skrbi.