Znanost i klinika ujedinjeni: put ka najboljim rješenjima

Article Author

Autor: Snježana Pohl , dr. med., dr. med. dent.

19.08.2020

Dr. sc. Snježana Pohl završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Fakultet dentalne medicine u Münchenu. Oralnu kirurgiju specijalizirala je također u Münchenu, da bi nakon toga završila doktorat u Kölnu. Danas je dr. sc. Pohl certificirani EDA (European Dental Association) specijalist parodontologije od 2002. godine te implantologije od 2010. godine. Stručni je voditelj oralne kirurgije u Ridentu te je naslovni asistent pri Katedri za oralnu medicinu i parodontologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Aktivni je predavač iz područja implantologije i parodontologije te autor brojnih stručnih članaka.  

Kroz dugogodišnji rad i profesionalni rast razvila ste neke svoje tehnike u oralnoj kirurgiji i parodontologiji. Možete nam dočarati mIVAN tehniku i prednosti iste? 

Link: https://bit.ly/3kVrtBA

Kada se izvadi zub, dolazi neminovno do atrofije kosti. To vrijedi i za područja čeljusti gdje kost i meko tkivo nisu oštećeni upalnim procesima ili posljedicama traume. Zapravo je rijetko da se vadi zub, a da je okolno tkivo zdravo i očuvano. Znatno češće nailazimo na situacije s prisutnim defektima kosti, koji su nerijetko nevidljivi dok se ne izvadi zub. Nakon ekstrakcije, korijen zuba više ne podupire desni, te one prate defekt, koji na taj način postaje vidljiv.

To je funkcionalni i estetski problem, pogotovo u vidljivoj, estetskoj zoni.  

Postoji nekoliko kirurških protokola za održavanje i za izgradnju volumena čeljusti nakon vađenja zuba. Većina rezultira u vidljivim ožiljcima, promjenama mekog tkiva i nedostatnoj izgradnji kako tvrdog tako i mekog tkiva čeljusti. 

mIVAN tehnika je tehnika za simultanu izgradnju kako mekog, tako i tvrdog tkiva čeljusti nakon vađenja zuba, gdje je radi dugotrajnih upalnih procesa uništena okolna kost. Koristi se tunelskom izgradnjom mekog tkiva, tako da nema ožiljaka i desni izgledaju prirodno i zdravo, te tako apliciranim materijalima za regeneraciju tvrdog tkiva, da se kasnije ugrađen dentalni implantat nalazi u vitalnoj, zdravoj kosti.  

Iako radite u privatnom sektoru, Vi ne propuštate priliku sudjelovati u istraživanjima s kolegama i kolegicama diljem svijeta. Kako ta istraživanja doprinose Vašem profesionalnom rastu, odnosno što ona znače za pacijente Ridenta?

Link: https://bit.ly/3giqXtU

Već niz godina je prepoznat doprinos privatnog sektora općem znanju u dentalnoj medicini. Istaknuti kliničari su nerijetko pozvani, redovni predavači na fakultetima. Ja sam primjerice naslovni asistent na Fakultetu dentalne medicine u Rijeci, a održala sam predavanja na nekim od prestižnih univerziteta, kao sto je UPENN University u Philadelphiji.

Preduvjet je ne samo prepoznat klinički rad, nego i objavljeni radovi u priznatim stručnim časopisima.

U privatnom sektoru imamo prednost što imamo otvorene ruke pri odabiru materijala i tehnika. Na fakultetu najčešće kliničari nisu u mogućnosti odrediti materijale i tehnike koje će upotrebljavati, nego su limitirani i obavezni pratiti smjernice fakulteta. Kliničari u privatnom sektoru ne testiraju materijale i tehnike, već su slobodni upotrebljavati one za koje su, na temelju edukacije i iskustva, uvjereni da daju najbolje rezultate.

Primjenjujući stečeno znanje, mi kliničari iz privatnog sektora imamo puno podataka koji su važni za daljnji napredak struke. Uzmimo za primjer moju studiju koja evaluira dimenzijske promjene čeljusti nakon vađenja zubi i upotrebe dentina kao regeneracijskog materijala. Postojeći CT snimci su mjereni i po prvi puta je pokazano (na velikoj skupini ispitanika) da dentin bolje održava volumen čeljusti od bilo kojeg do danas upotrebljavanog materijala.

Pisanje stručnih članaka iziskuje puno studiranja literature, surađujem sa svjetski poznatim autorima, što motivira kako mene tako i cijeli tim Ridenta. Što više napredujem u karijeri, to sam bliže povezana sa svjetski vodećim kliničarima i znanstvenicima, praktički sam na izvoru znanja i iskustva. U konačnici profitiraju pacijenti Ridenta, jer primjenjujemo optimalne postupke za što bolje i dugoročnije rezultate. I, da neskromno dodam, ponosna sam što sam doprinijela da su Rident i Hrvatska respektirani u cijelom svijetu.

Suradnik ste u poglavlju knjige „Bone Augmentation by Anatomical Region: Techniques and Decision‐Making“ urednika i doktora dentalne medicine Zvi Artzi. Kako je nastala ta Vaša suradnja s izraelskom grupom znanstvenika? 

Sudjelovanje u pisanju te knjige je neprocjenjivo iskustvo. Naime, nisam sudjelovala u pisanju “kliničkih” poglavlja, nego u pisanju poglavlja koje se bavi bazičnom znanošću: biologijom.

Biologija mi je velika strast, jednostavno ne mogu primjenjivati postupke ili materijale dok nisam u potpunosti shvatila njihov biološki temelj. Moj znanstveni rad me povezao s grupom izraelskih znanstvenika. Započela je intenzivna komunikacija: ja sam ih pitala za molekule i proteine, a oni su me tražili moju kliničku ekspertizu.

Često u 5 sati ujutro pročitam na mobitelu: “Imam ideju! Trebam Tvoju prosudbu kliničara! Nazovi me što prije!”, a autor poruke je 81-godišnji profesor s odjela za bio-inženjering iz Tel Aviva, koji je upravo oduševljen preliminarnim rezultatima animalnog eksperimenta kojega upravo dovršava.

Sudjelovanje u pisanju knjige je plod te međusobne suradnje. Znanost i klinika ujedinjeni: put ka najboljim rješenjima, ne samo u našoj struci.