Kako spriječiti nastanak parodontoze?

Parodontne bolesti (parodontoza) predstavlja skupine bolesti koje zahvaćaju meka tkiva (gingivu, periodontalni ligament) te tvrda tkiva (cement korjena zuba i alveolarni greben).

Parodontoza se, ovisno o stupnju zahvaćenosti tkiva, može podijeliti na gingivitis (upalne promjene zubnog mesa) i parodontitis (upalne promjene potpornog tkiva zuba). Glavni uzročnici parodontoze su bakterije koje nalazimo u zubnom plaku.

Zubni plak je mekana, žućkasta tvorba koja prijanja uz caklinsku površinu zuba, te se stvara nekoliko minuta nakon jela. Neadekvatnom oralnom higijenom, kojom se ne odstranjuju ostatci hrane i novonastalog plaka, stvaraju se idealni uvjeti za porast broja bakterija, koje zatim stavraju upalne procese najprije na zubnom mesu, a kasnije ako perzistiraju dovode do upalnih procesa u potpornom aparatu zuba odnosno parodontu.

Razvoj parodontnih bolesti predstavlja opasnost kako za samu usnu šupljinu, tako i za zdravlje čitavog ljudskog organizma. Prisutnost parodontitisa se smatra faktorom rizika za nastanak sistemskih bolesti u vidu kardiovaskularnih smetnji, cerebrovaskularnih bolesti, dijabetesa te raznih reumatoidnih stanja. 

Parodontitis u najvećem broju slučajeva nastaje kao posljedica neadekvatne oralne higijene, dok sama parodontoza je  progresivna bolest čije posljedice završavaju kao složena kirurško-protetska terapija.

Prevencija parodontnih bolesti osim adekvatne oralne higijene uključuje i redovne posjete doktoru dentalne medicine te profesionalo čišćenje nastalog zubnog kamenca. Pacijenti koji imaju protetske nadomjestke (krunice, mostove, implantat), osim uobičajenih sredstava za održavanje oralne higijene (zubna pasta, četkica, konac, oralni tuš, interdentalne četkice) mogu koristiti antiseptičke tekućine kao nadopunu za održavanje dobre oralne higijene. Prevencijom razvoja parodontnih bolesti smatra se i izbjegavanja faktora rizika, a to je prije svega prestanak pušenja, konzumacija alkoholnih pića i upotreba droga.

Drugu skupinu rizika za nastanak parodontnih bolesti čine i neka sistemska stanja poput dijabetesa, osteopenije, osteoporoze, stres, lijekovi, genetski čimenici i nedostatak vitamina C.

Uzevši u obzir sve navedeno najbolja prevencija nastanka i razvoja  parodontnih bolesti smatra se adekvatna oralna higijena uz redovite posjete doktoru dentalne medicine, otprilike svakih 3-6 mjeseci.