29.06.2020
Europska Unija je u prosincu 2019. izišla sa “zelenim planom”, koji podržava svaki vid efikasno iskorištenih izvora u smjeru čiste, cirkularne ekonomije. Aktualna Corona kriza je dodatno potaknula nastojanja u tom smjeru. U svijetu su sve jači pokreti za vraćanje prirodi: zelene stranke, inicijative i udruge sve su jače. Takav trend je sve prisutniji i u dentalnoj medicini vezano uz nadomjeske kosti. Zašto se upotrebljavaju nadomjesci kosti? Poslije vađenja zuba neminovno dolazi do gubitka volumena čeljusti. Veći dio volumena se izgubi već u tijeku prva tri mjeseca nakon vađenja, no taj proces se nastavlja i dalje. Upalni procesi oko zuba rezultiraju u još većim koštanim defektima. Kako bi se mogli ugraditi dentalni implantati, potrebno je sačuvati ili ponovno izgraditi kost čeljusti. Tu se upotrebljavaju koštani nadomjesci sintetskog, životinjskog ili humanog porijekla (u Hrvatskoj ovi posljednji nisu dozvoljeni), ili pak koštano tkivo samog pacijenta. Svi imaju svoje prednosti i nedostatke, te ne postoji idealni koštani nadomjestak. Još uvijek vrijedi pravilo da je koštano tkivo pacijenta “zlatni standard“, poglavito zato jer sadrži faktore rasta i ima idealnu mikrostrukturu. Pošto je „vlastito “, ne izaziva imunološku reakciju i ne postoji rizik prijenosa bolesti. 1980. godine Nobelova nagrada za medicinu je dodijeljena za otkriće gena koji su odgovorni za imunološku reakciju protiv stranog materijala.
Međutim, pacijenti nerijetko preferiraju materijal „iz bočice “, jer se boje procesa uzimanja koštanog tkiva i postoperativnih bolova. Uz to, čestice koštanog tkiva podliježu brzoj resorpciji, pa nisu idealan materijal za održavanje volumena čeljusti ili izgradnju istoga, te je potrebno dodati druge materijale.
Dobra vijest! Unazad nekoliko godina uspješno se primjenjuje dentin kao materijal za nadomjestak kosti.
Kemijski sastav zuba je gotovo identičan kemijskom sastavu kosti. Dentin zuba ima nešto više minerala i manje organskih sastojaka, što ga čini idealnim nadomjeskom koštanog tkiva. Veći postotak minerala sprječava brzu resorpciju materijala. Svi faktori rasta koje sadrži kost, sadržani su i u dentinu.
Ima li boljeg primjera 100% reciklaže? Izvađeni zub će očisti, usitni u zrnca određene veličine u specijalnoj napravi, usitnjeni dentin se podvrgne kratkom procesu kemijskog čišćenja, te je 15-ak minuta nakon vađenja zuba spreman za upotrebu.
Nedavno objavljena studija provedena u poliklinici Rident u suradnji s Medicinskom fakultetom u Rijeci, Univerzitetom u Tel Avivu i Kairu je potvrdila da je gubitak volumena čeljusti nakon vađenja zuba reduciran na minimum ako se defekt nakon ekstrakcije ispuni zrncima dentina. Histološka analiza tkiva je u skladu s prije objavljenim studijama pokazala izvrsnu kvalitetu novostvorene kosti.
Misao vodilja “Zelenog Plana” Europske Unije je učiniti cirkularnost mainstreamom u našim životima, dajmo svoj doprinos!